VODE-PODRUČJE GOSPODARENJA

Detalji

Kategorija: Uncategorised

Objavljeno Četvrtak, 22 Rujan 2011 19:35

Napisao/la Super User

Hitovi: 476

VODE KŠR "KORANA"

Šumbar - jezera

Kupa

lijeva obala nizvodno od sela Levkušje do ušća u rijeku Dobru, zatim nizvodno obje obale do ušća stare Kupčine, te nizvodno desna obala do Banskog Kovačevca.

Dobra

desna obala od sela Bukovje Netretićko nizvodno do ušća u Kupu.

Mrežnica

nizvodno od slapa "Lola Ribar", obje obale do ušća u Koranu.

Korana

nizvodno od sela Dvorište, lijeva i desna obala do Koranskog sela, zatim nizvodno desna obala do sela Velemerić, do ušća Radonje, zatim obje obale do sela Radočaj, te nizvodno desna obala do sela Goljaki, te obje obale do ušća u Kupu.

Utrinja velika i mala

pripadaju klubu svojim cijelim tokom od izvora, do ušća u Kupu. Oba potoka imaju nešto sitne bijele ribe, ali za visokih voda u Veliku Utinju iz Kupe redovito ulazi i raznovrsna riba različitih veličina.

Glina

KŠR Korana ima u nadležnosti rijeku Glinu od njenog izvora , pa sve do granice s općinom Gvozd (lijeva obala). U Glini ima nešto bijele ribe (klenova, žutooki, uklija), a naročito je poznata po štukama, koje se najbolje love zimi, ali i u jesen. Tada se sitna riba skuplja u zimovnike, a gdje je sitna riba, možete se kladiti da su tamo i štuke.

Kanal Kupa-Kupa

izgrađen je zbog zaštite Karlovca od poplavnih voda, i kada Kupa prijeđe metar visine, kanal se počinje puniti, dok kod vodostaja od šest ili sedam metara bujično teče. U normalnim uvjetima ljetnog vodostaja, kanal je plitak i liči na baru. Najčešće ima do metra dubine, dok postoje područja, popularno zvana "rupe" i s nešto ljepšim dubinama (do 2 m). Kanal je bogat svim vrstama ribe kao i rijeka Kupa, ali zbog su slabe protočnosti najčešce ribe babuška, klen, grgeč, sunčanica, američki somić i štuka. Kanal povezuje rijeku Kupu u Pokuplju uzvodno od Karlovca s Kupom kod Gornje Kupcine nizvodno, u duljini nešto preko dvadesetak kilometara. U slučaju velikih poplavnih valova vode, kanal guta višak i tako odterećuje i spašava grad. Tokom hladnijeg dijela godine pruža odličan ribolov štuke, a u ljeto i soma, pa ponekad i šarana, što prvenstveno ovisi o vodostaju. Bijela riba dobro grize kroz cijelu godinu.

Orlovački bajer

nalazi se uz autoput Zagreb-Karlovac, prije izlaska s desne strane, kod nadvožnjaka. Plitak je od 1 do 1,5 metara, i u toplijem dijelu godine gotovo cijeli zarastao u gustu vodenu vegetaciju. Vrlo je lijepa voda, dijelom okružena šumom. Bogat je štukom, somom, amurom i šaranom, kao i raznovrsnom bijelom ribom. Ima nešto smuđa i pastrvskog grgeča. Najbolje vrijeme za lov soma i je proljeće, šarana i amura ljeto i jesen, a štuke jesen i zima do smrzavanja. Bijela se riba dobro lovi cijelu godinu.

Trepetovi bajeri

se nalaze u Donjem Pokuplju, odnosno kad kod gostione Latin, skrenete desno i idete putem skroz do šume. To je također ostatak od velikog kompleksa jezera nastalih davno iskopom gline. Kao i u prvoj priči veliki broj njih zatrpan je smećem, a ona koja su ostala, i još prkose, dijele sličnu sudbinu, jer ih lokalno stanovništvo baš ne čuva, i baca u njih sve i svašta. U bajerima ima štuke, soma, pastrvskog grgeča, šarana, amura, linjaka, babuške, crvenperke i američkih somića.

Ilovački bajeri

od nekadašnjeg velikog niza malih vrlo simpatičnih, ali istodobno i divljih i nepristupačnih jezera, okruženih kupinom i ljeskovom šikarom, ostalo ih je još cetiri do pet. Sve je ostalo zatrpala gradska čistoća smećem. To su, oko metar duboki bajeri, na kojima je ribolov uglavnom moguć u hladnijem dijelu godine, kad se inače vrlo bujna vodena vegetacija, pod utjecajem zime povuče. Jezera su bogata štukom, američkim somićima, domaćim somom, crvenperkom, babuškom. Štuka se dobro lovi s jeseni na zimu sve do prvog leda. Somići dobro grizu u proljeće, naročito u svibnju, ali i u rujnu, dok bijela riba radi cijelu godinu. Štuke nisu velike, ali ih ima puno, i dadu se uloviti kako varalicama, tako i na živu ribu.

Jezerce Luščić

u centru novijeg dijela grada u Luščiću, na ostacima negdašnjeg potoka formiralo se malo vrlo simpatično jezero, koje su lokalni ribolovci samoinicijativno poribili uglavnom ribama, koje su sa svih strana donosili iz ribolova. Tako u njemu ima američkih somića, babuške, linjaka, štuke, bijele ribe i tko zna čega sve još ne. Vrlo je ugodno iznenađenje, kad čovjek, šečući se između blokova novoizgrađenih zgrada, naiđe na jednu ovako lijepu oazu prirode, zapravo u sred betonske gradske vreve. Nadajmo se da će se ovo vrlo simpatično jezerce i njegov nama ribičima bliski svijet uspjeti održati usprkos raznim problemima, kao što su česta onečišćenja, što ponekad uzrokuju prave male ekološke katastrofe, i ugibanje njegovih stanovnika.

Kupčina

desna obala od korita kanala Kupa-Kupa do ušća u Kupu.

Radonja

je takoder svojim cijelim tokom pod karlovačkim klubom. Vrlo hladna i bistra kordunska rječica, koja se niti po ljeti ne zagrije više od 15-16 ° C. Poznata je po velikim štukama, i neobično velikoj dubini. Naročito su dobre pozicije za ribolov blizu njenog ušća u Koranu.

Blatnica

pri normalnom vodostaju je neugledan potok, ali kod velikih voda mnoštvo ribe iz Kupe ulazi u nju, pa je tada tako pogodna za ribolov. Cijela spada pod klupsku ingerenciju.

Trebinja

takoder ima nešto sitne bijele ribe. Cijela pripada KŠR Korani. Sve što je rečeno za prethodne potoke, vrijedi i za nju.

• < Pred
• Slijedeće >