Imamo 5 gostiju i nema članova online
Šumbar
Šumbarski kompleks sastoji se od više velikih jezera, a za ribolov su najvažniji Veliko jezero, Desno ili Dugo jezero i Eko jezero. Ova tri vodena bisera naprosto mame ribolovce, a šuma koja ih okružuje daje poseban ugođaj i smiruje dušu modernog ribiča. Najveći šaran ulovljen na ovoj vodi težio je 29,82 kg, a najveći amur 25.5 kg. Najveća štuka imala je 13 kg, a najveći som 76 kg. Nerijetko se ovdje ulove i pastrvski grgeči teži od 2 kg, koji su velika atrakcija i meka za ribiče iz Zagreba i šire. Šumbar je pravo mjesto za liječenja modernog čovjeka od svakodnevnih stresova, briga i žurbe.
Veliko jezero
Ovo je jezero oblika nepravilnog četverokuta dimenzija otprilike 300x400 metara, s nekoliko većih zaljeva, otoka i otočića. Dubina mu varira od 1 do 7 metara, a dno je puno lomova, odnosno ostataka drveća i granja što je nekada raslo na dnu. Voda je zelenkaste boje, a bistrina mu varira ovisno o godišnjem dobu i temperaturi. Staro je tridesetak godina, a uz šarana, amura, soma, štuku, smuđa, pastrvskog grgeča, obiluje raznovrsnom bijelom ribom. Na njemu se može loviti uz dnevnu i godišnju ribolovnicu KŠR "Korana". Prilikom dolaska u ribolov obavezno se morate javiti u dom čuvaru volonteru, gdje se obavlja upis i odabir bajera na kojem ćete loviti. Dozvoljen je dolazak na vodu automobilom, noćni ribolov kao i ribolov s tri ribolovna pribora. Svi ulovljeni šarani i amuri se bez obzira na veličinu i uz obaveznu uporabu mreže čuvarice moraju pustiti. Lov drugih vrsta riba dozvoljen je u količini i mjeri propisanoj od strane mjerodavnog Ministarstva i Kluba. Uz vodu se za vrijeme ribolova smije kampirati, ali je zabranjeno loženje vatre, bacanje otpada ili uništavanje raslinja. Također je zabranjeno ulaženje u vodu radi zadjeva, hranjenja ili bilo čega drugog u vezi ribolova. Na odlasku s vode obavezno je napraviti odjavu kod ribočuvara volontera u domu, prijaviti i pokazati ulov i prema potrebi dozvoliti pregled vozila.
Desno jezero
Dugo je oko 500 metara, a širok oko 100 metara. Dubina mu se kreće od 1 metra uz obalu do 6-7 metara na sredini. Dno mu je glinasto, neravno i prepuno potopljenog drveća što je nekad raslo s njegova dna. Staro je dvadesetak godina, a sadrži sve navedene riblje vrste kao i Veliko jezero. Ribolov je po istom režimu kao i na Velikom jezeru, osim što je dozvoljeno odnošenje manjih šarana i amura uz poštivanje mjera lovostaja i dozvoljenog dnevnog ulova ribe. Šarani i amuri preko 8 kg moraju se neozljeđeni vratiti u Veliki bajer.
Eko jezero
Nepravilnog je pravokutnog oblika, stotinjak metara širine i oko 200 metara dužine. Dubina mu je jednolična oko 3.5 - 4 metra. Dno je glinasto, pokriveno muljem. Jezero je najstarije od svih i datira iz pedesetih godina 20. stoljeća. Bogato je poribljeno šaranima i amurima i pretvoreno u komercijalni ribnjak.
Mrežnica
Karlovački ribički klub gospodari s obje obale Mrežnice nizvodno od slapa u Mrzlom Polju pa sve do ušća u Koranu.
Ovaj potez rijeke je vrlo privlačan iako je na prvi pogled malo divlji. Naime, u tom dijelu toka postoji nekoliko desetaka otoka koji rijeku presijecaju na više manjih tokova. Cijela je obala zarasla u vrbe, prepuna brzaka i "plićaka" pa da biste je prošli čamcem morate imati i malo avanturističkog duha, ne libiti se zagaziti u vodu i biti spreman po dvadesetak metara vući čamac za sobom.
Bogata je svim vrstama bijele ribe i štuke, a ima nešto soma i šarana. Nizvodno od mosta u Mostanju s lijeve strane nalazi se Zatoka, stari mrtvi rukavac rijeke koji je od davnine poznat poznat po štukama i linjacima. Blizu mosta je gotovo svake zime veliki zimovnik bijele ribe i makar je obala nepristupačna može se lijepo loviti.
Kupa
Kupa je nedvojbeno naša najpoznatija rijeka, zelena, zavodljiva i puna riba. Klub gospodari njenom lijevom obalom nizvodno od sela Levkušja, sve do ušća rijeke Dobre, a dalje s obje obale. Dobri tereni za lov štuke, bijele ribe, soma i smuđa nalaze se cijelim tokom kroz sela Gornje Pokupje, Mahično, Donje Pokupje, Novake, Hrnetić, sve do Drežnika i Karlovca. U gradu se, između mostova, svake zime okupljaju velika jata bijele ribe (plotica, podusta, klenova, i deverike), tako da je taj poznati, veliki zimovnik, veliko okupljalište ljubitelja ribolova teleskopom i plovkom tijekom najhladnijih mjeseci. Malo nizvodno, kod utoka gradskog kanala, drugo je veliko okupljalište svih vrsta bijele ribe i soma, koje je aktivno drugi dio godine, kad riba izađe iz zimovnika. Kupa nizvodno od Karlovca bogata je šaranom, štukom, i somom, te bijelom ribom, a ima i smuđa. Dobre lovne pozicije su uz sela Gradac, Vodostaj, Donje Mekušje, Pokupski Kobilić, Brođani, Rečica, Luka Pokupska, Zamršje, Slunjska i Banska Selnica, Blatnica, Koritinja i Šišljavić. Donja granica ide sve do ušća starog korita Kupčine i još desnom obalom do Banskog Kovačevca.
Uz odličan ribolov bijele ribe koji je moguć tokom cijele godine, s proljećem kreće ponovo štuka, pa ljeti som i šaran. Som se dobro lovi "blinkanjem", čekanjem na dnu i na bućku. Šaran se lovi čekanjem na dnu, i dobro ga je nekoliko dana prije ribolova malo prihraniti. Jesen je, uz šarana, već polako rezervirana za štuku. Štuka se lovi dobar dio zime, najviše na živo, sve do mrijesta. Početkom godine, u drugom dijelu zime, među karlovačkim ribičima je vrlo popularan lov soma u zimovnicima. Iako je ponekad prava umjetnost po "cičoj" zimi pronaći mamce( gliste ili torbake), a još teže naći i uloviti somove, najzagriženije ribiče u tome očito ne može spriječiti niti jaka zima. Ribolov na Kupi moguć je s obale, ali je daleko bolji iz čamca, jer tako imate priliku sami tražiti ribu i izabrati najbolje pozicije za lov, koje često s obale nisu dostupne.
Korana
Jedna od najljepših rijeka Hrvatske, čista i bistra, plavozelene boje. Ribe ima nešto manje nego u Kupi, ali ribolov na njoj predstavlja neopisiv užitak.
Klub gospodari njezinim tokom nizvodno od sela Dvorište (obje obale) pa sve do Koranskog sela, zatim desnom obalom do sela Velemerić i ušća Radonje, Dalje s obje obale do sela Radočaj, zatim nizvodno desnom obalom do sela Goljaki, te dalje s obje obale sve do ušća u Kupu.
Korana je bogata bijelom ribom i štukom svojim cijelim tokom. Ima nešto i soma, dok se u samom gradu pa sve do ušća u Kupu može uloviti lijepih linjaka, ali i šarana. Bijela se riba lovi tijekom cijele godine i to zimi u zimovnicima, a ljeti na slapovima kojih ova rijeka ima poprilično. Ribolov na slapu ljeti je poseban užitak, a lovi se na "travu", odnosno alge koje se sastružu sa samog slapa i puštaju nizvodno u brzak.
Proljeće je dobro za štuku jer je gladna kad izađe iz mrijesta, a kasnije i za linjaka koji se najbolje lovi na debele kišne gliste u rano jutro. Vrlo je lijep ribolov mrene i bolena sa slapa u vrijeme mrijesta uklija. Tada se naime u brzaku ispod slapa skupljaju velika jata ovih ribica, a za njima u gozbu dolaze boleni i mrene. Riba se kvači na udicu za usta i otežana olovom pušta u brzak. U proljeće i ljeti dobro se love i klenovi. Ribolov ja naročito dobar u vrijeme zrenja trešanja. Ljeti se noću na Korani čekaju somovi. Iako baš nisu kapitalni (najčešće sudo 1 ili 2 kg), provesti noć na rijeci u čamcu poseban je doživljaj i užitak za istinskog ribiča. Jesen i zima na Korani su doba štuke. Koranske su štuke poznate po svojoj veličini i gotovo svake godine tu se ulovi po nekoliko komada blizu deset kilograma. Naročito povoljno vrijeme je kad se zamute i dignu vode, jer tada štuka ulazi u limane i naplavljene livade u potrazi za sitnom ribom i odlično prima na živu ribu.
Dobra
Mala, čista i bistra. Karlovački je dio nizvodno od sela Bukovje Netretičko pa sve do njezinog ušća u Kupu. Većinom svog toka nešto je brža i plitka pa je tako uglavnom pogodna za ribolov bijele ribe. Ima nešto štuke koja se najbolje lovi za velikih i mutnih voda. Atmosfera na vodi vrlo je ugodna i bez gužve, pa ako vam je ispred ribolova odmor u prirodi i kupanje nemojte oklijevati da je posjetite.
Najbolje vrijeme za lov plotice je zima. Treba naći zimovnik i pola je posla obavljeno, dok su najizdašnije ljetne lokacija slapovi. U oba slučaja dobar mamac, uz crve, je i trava sa slapa, odnosno alga kladofora.